|
Namesto
Editorijal od Urednikot na Makedonija.TV
Dr.Stojadin Naumovski vi
donesuva : |
|
Komentar
od Prof.Nestor Oginar na
izjavata od Lord Xorx Robertson za
“Otvoreno so Narodot”

12
juli 2009
Skopje
”Nomen
est Omen”
(Imeto e Sudbina)
”Vie
mo`ete da se povikuvate na dostoinstvo, da se povikuvate
na principi, mo`ete da re~ete deka ste nepopustlivi, no za
takvo ne{to }e platite cena, a toa e vsu{nost i vistinata
na real politikata. Od druga strana, pak, mo`ete da bidete fleksibilni,
da stanete ~lenka na najsilnata voena struktura na svetot.”
Ovie
zakanuva~ki zborovi gi upati do makedonskiot narod
porane{niot geleralen sekretar na NATO,
Lordot Xorx Robertson vo intervjuto za emisijata Otvoreno
so Narodot na Slobodan Tomi} kade {to
gostin vo studioto bev jas vo petok na 10 juli 2009.
Lesnotijata so koja {to ovoj presmetan, ladnokrven
Britanec, samonare~en ”prijatel” na Makedonija ja
promovira me|unarodnata teza deka, ”imeto ne e najgolemo
i najva`no pra{awe za Makedonskiot Narod”, i deka, ”
promenata na imeto e samo eden mal kompromis i cena {to
treba da se plati za pridobivkite na zamjata kako del od
po{irokite evropski tekovi”, se {okantna potvrda za
ironi`nata izmestenost na site
demokratski
i humani vrednosti na Evro-Atlanskata Konstelacija
kon ~ija {to studena pregratka talka Makedonija
skoro dve decenii.
Na
mojata reakcija deka ucenuvaweto na Makedonija so
promenata na nejzinoto istorisko, nacionalno i ustavno ime,
kako otelotvorenie na nejziniot suverenitet, e grubo
kr{ewe na osnovnite principi na Severno-Atlanskata
Alijansa i deka toa predstavuva svoeviden paradoks, bidej}i
NATO be{e formirana tokmu zaradi potrebata da se za{titi i
brani suverenitetot na dr`avite {to bea od drugata
strana na @eleznata Zavesa. Gospodinot
Robertson, vo nedostig na logi~en odgovor,
ponudi cini~en argument, velej}i deka: ”@iveeme vo
realniot svet na ”Real
Politikata” !
Navistina
Makedonija dozvoli da ja vovedat vo toj svet na ”Real
Politikata” na 21viot vek, i taa pove}e nema nitu
moralen nitu politi~ki kompas, nitu pak volja da ~ekori
samostojno, nezavisno i dostoinstveno po tie nepoznati
pateki.
Sega
Makedonija, onakva kakva {to e, nalikuva na bolen pacient
anesteziran i prostren na hirur{ka masa vrz kogo {to
belostvetski doktori od tipot na Franken{tajn vr{at
semo`ni zafati i eksperimenti so {to go sakatat i
obezli~uvaat do neprepoznatlivost.
[to
}e se slu~i so toj pacient koga anestezijata }e go izgubi
svoeto dejstvo kako smiruva~ na sovesta, ]e ima li toj
dovolno samosvest za da svati {to mu se slu
~uva. ]e mo`e li da se prepoznae sebesi?
Gledano
antropolo{ki, imeto na eden ~ovek, na eden narod, na edna
dr`ava, e svesta; a svesta e imeto. Koga
velam, ”Jas sum Makedonec, a mojata zemja e Makedonija”,
ne e isto kako koga velam, ” I
am a Macedonian, and the name of my country is Macedonia
”. I vo dvata slu~ai upotrebuvam jazik, no jazikot
vo prvata re~enica e ona {to vistinski me poistovetuva so
moeto “Jas”, ja izrazuva su{tinata na toa koj sum i
{to sum odnosno mojot identitet. Vo vtorata re~enica,
jas upotrebuvam eden tu| jazik {to go koristam za da
komuniciram so svetot koj {to ne go razbira mojot maj~in
jazik, no mojata svest e nepromeneta: Jas
ostanuvam ona sto sum, Makedonec. Zna~i,
jazikot e funkcija na svesta na eden ~ovek, na eden narod,
na edna zemja, a ne “Country”
so koja se izrazuva posebnosta i razli~nosta od drugite.
Ve}e
pribli`no dve decenii Makedonija e izlo`ena na edna
specijalna vojna: politi~ka, ekonomska,
strate{ko-voena koja {to ete sega ve}e kulminira so
ultimatumot, (svoeviden Hanibalski “Cul
de sac”)
so koj {to treba da se promeni imeto.
Promenete
go imeto, pod prinuda ili dobrovolno po pat na naroden
referendum i vie ve}e ste ja promenile svesta. Ste
go izmestile odnosot na predmetot i podmetot. Ste
formirale ne{to novo koe {to na svesta i e nepoznato.
Ste sozdale monstrum ili so drugi zborovi ste storile
klasi~en, antropolo{ki genocid.
]e
se pra{ate :”Kako toa Genocid?”. Eve kako: prvo
go izolirate Makedonecot od svetot (nadvor), vtoro,
go prinuduvate da se ottu|i od sebe samiot (vnatre),
i pod treto go zatvorate i za~auruvate vo eden
post-egzsitencijalen, surrealen svet (antropolo{ki
koncentracionen logor) i so negiraweto na negovoto ime mu
gi bri{ete poslednite ostatoci od svesta za toa koj
e , {to e i od kade e.
Ne
ve podsetuva li toa na fa{isti~kata ideologija na
dvojnikot Hitler-Musolini i teorijata za superiornosta na
Arievskata rasa vrz ostatokot na ~ove{tvoto? Site
onie lica, institucii, organizacii koi {to go pravat toa
se neposredni izvr{iteli na taa fa{isti~ka doktrina.
Sleduvatelno, Grcija i site onie zemji koi {to ja
nametnuvaat taa dogma, vklu~uvaj}i gi i site poedinci i
partii vo Makedonija koi {to
go podr`uvaat toa se u~esnici i sou~esnici vo sistemskoto
i sistematskoto uni{tuvawe na eden od najdrevnite i naj
miroqubivite narodi vo Evropa i svetot-Makedonskiot Narod
i zatoa na site niv treba vedna{ i bez dvoumewe da im se
pru`i organiziran otpor i da se re~e edno jasno i glasno Ne!
Dosta e! [to e mnogu mnogu e!
Se
pra{uvam,zo{to mora sekoga{ i zadol`itelno sudbinata na
Makedonija i na Makedonskiot Narod da se vrzuva i zavisi
od odredeni supra strukturi? Ni velat: ” Ili vo
NATO i EU, ili kraj!” No dali e toa
navistina taka? Istorijata govori poinaku: pred
se’, Makedonskata Imperija propadna;
Makedonija ostana, potoa Rimskata Imperija propadna;
Makedonija ostana. Propadnaa i Vizantiskoto i
Otomanskoto Carstvo; Makedonija ostana. Logi~no,
sledi dijalekti~koto pra{awe: ”A {to koga }e
propadnat i NATO i EU?” Zatoa {to, po
nemilosrdnata logika na istorijata i vrodenata dinamika na
razvojot na nastanite, toa sekako }e se slu~i, samo e vo
pra{awe dali utre ili zadutre, neizbe`no, kako
plimata i osekata?
Gledano
od dene{nata istoriska perspektiva, se doa|a do
nepogre{liv zaklu~ok deka problemot so koj {to sme soo~eni
ne e vo ”razlikata so Grcija okolu imeto so na{ata zemja”,
problemot ne e samo na Grcija pa toa da zasega samo vo
imeto; ili pak na Bugarija, pa da zasega samo vo
jazikot; nitu pak na Srbija, pa toa da zasega
samo vo crkvata; ili pak na Albanija i koj li u{te
ne po{iroko vo Evropa, ad
infinitum et ad noseum.
Neizbe`no
se nametnuva pra{aweto: Koj se pla{i od istoriskoto
postoewe na Makedonija, Makedonskiot narod i Makedonskata
nacionalna svest na ovoj nemiren Balkanski poluostrov?
Zo{to i od kade toj primitiven strav , taa prodol`ena
istoriska paranoja od postoeweto na Makedonija, Makedonci,
Makedonsko.
Poglednete
samo malku vo genezata na toj strav; vo toj
politi~ko-antropolo{ki strav na site mali dr`avi i nivnite
evropski pokroviteli {to proizlegoa so raspa|weeto
na Otomanskata Imperija vo ~ii {to ramki ostanaa delovi na
raspar~enata i podelena Makedonija, na Makedonskiot narod
i na negovata duhovna i materijalna kultura, i }e
dojdete do pravata vistina. A taa e edna i
nedvosmislena: Postoi Makedonija, postoi Makedonski
narod, Makedonska nacija, Makedonski jazik, Makedonska
kultura, i sekoj vo Makedonija i nadvor od nea {to
toa go odreknuva e sou~esnik vo eden gnasen, grozomoren,
anticivilizaciski i genociden ~in na koj {to treba da mu
se stavi kraj!
Makedonija
u{te utre treba da gi napu{ti sramnite i poni`uva~ki
”pregovori ” so Grcija so podstredstvo na Metju Nimic
i seta bolumenta na site belosvetski olesnuva~i i mesetari,
i so sopstvena gordost, doblest i dostoinstvo da si
go najde svoeto mesto vo svetot kogo {to taa mora da go
prinudi da se pogledne vo ogledaloto na vistinata i da go
promeni odnosot kon Makedonija. Druga alternativa
nema!
Makedonija
i Makedonskiot narod nikoga{ ne bile, nitu }e bidat ni
male~ki, ni nemo}ni za samite da go nosat Isusoviot Krst,
samite da go turkaat Sizifoviot kamen, samite da go palat
Prometejskito ogin, pod budnoto i ve~no oko na Sevi{niot,
pod svetlinata na sopstvenata svest i sovest!
Profesor
Nestor Oginar
Skopje
/ Wu Jork
LI^NOSTI od DIJASPORATA:
Amerikansko Makedonska Asocijacija
Detroit
Sterling Hajts: Lokalna Makedonsko Amerikanska nevladina
organizacija od SAD dodeli priznanija na dobrotvori.
Oddadena po~est na volonterite od proektot za pomo{ na
Makedonija. Vo specijalna ceremonija na koja prisustvuvaa
pretstavnicite na oranizacijata Vorld Medikal Relif, G-|a Rita
Montgomeri Grezlik, Pretsedatelka i izvr{na Direktorka na
organizacijata, G-din Xorx V.Samson, Direktor za operacii, i
Konzulot na Republika Makedonija vo Detroit/Mi~igen G-din Dragan
Jordanovski; na nastan {to se odr`a vo Makedonskiot Kulturen
Centar vo Sterling Hajts.
Sterling Hjts, 20 Juni,2009
Amerikansko Makedonskata Asocijacija od Detroit ja odr`a
svojata sve~ena ceremonija za izrazuvawe na blagodarnost vo ~est
na Konzulot na Republika Makdonija vo Detroit, koj {to se vra}a vo
Makedonija posle pominati ~etiri godini na dol`nost vo Detroit.
Priznanie za javen servis mu be{e dodeleno na G-din Dragan
Jordanovski za negoviot pridones vo ovaa mnogu va`na humanitarna
programa {to do sega vo Makedonija donese oprema vredna okolu 2.5
milioni dolari.
Specijalni gosti na ovoj nastan bea G-|a Rita Montgomeri Grezlik,
Pretsedatel i izvr{en direktor, kako i G-din Xorx V.Samson,
Direktor za operacii, koi se oficijalni lica od Vorld Medikal
Relif, Ink., amerikanska nevladina organizacija blisku povrzana so
Amerikansko Makedonskata Asocijacija od Detroit vo organizacijata
i isporakata na mnogu potrebnata pomo{ vo oprema i matrijali za
makedonskite bolnici vo nekolku gradovi od Republika Makedonija.
Kako izraz na blagodarnost, makedonskite bolnici javno im oddadoa
priznanie na licata koi {to bile vklu~eni vo ovoj proekt za javen
servis. Pome|u onie koi dobija priznanija za svojot pridones vo
ovaa doblestna misija, pokraj oficijalnite lica od Vorld Medikal
Relif- Rita Montgomeri i Xorx V.Samson, bea i makedonskite
aktivisti i ~lenovi na Bordot na AMAD: G-din Mi{ko Vasovski,G-din
Pero Petrovski, G-din Rasko Spasovski, G-din Rade Mihajlovski,
G-din Vlado Stefanovski, G-din Pero Kiricovski, G-din Naume
Temelkovski, G-din Cene Ristovski, G-din Bo{ko Stefanovski, G-din
Stoj~e Stojanovski,
G-din Risto Ne~ovski i drugi.
Za vreme na ovoj proekt {to snabdi oprema i matrijali za
Makedonskite bolnici, Mi~igen, Detroit, Sterling Hajts i na{iot
Makedonski Kulturen Centar bea poseteni od nekolku delegacii od
Republika Makedonija me|u koi pokraj drugite bea vklu~eni 13
makedonski doktori, re~e Mi{ko Vasovski, Pretsedatel na Bordot na
AMAD.
Oficijalnite lica od Vorld Medikal Relif, Ink. Rita Montgomeri
Grezlik i Xorx V.Samson, koi li~no ja posetija Makedonija i
bolnicite na koi im bea predadeni donaciite, osobeno ja cenat
gostopriemnosta na Makedoncite i ubavinata na Makedonija. Tie isto
taka izrazija spremnost da ja prodol`at ovaa doblestna humanitarna
misija vo Makedonija.
Za svojot po{irok pridones vo ovoj humanitaren proekt, dve oddelni
priznanija isto taka primi i D-r Stojadin B.Naumovski, u{te eden
od voda~ite na makedonskata zaednica i ~len na Bordot na AMAD. Toj
e vo sostavot na Sovetot na Etni~kite zaednici na gradot Sterling
Hajts ve}e deset godini, {to be{e odbrana za Komisija na godinata
na Sterling Hajts za 2009).
Doktor Naumovski re~e deka edno od priznanijata mu e osobeno milo,
delumno zatoa {to doa|a od kolegite doktori on negovata porane{na
bolnica vo Makedonija -Specijalnata bolnica za Belodrobni
zaboluvawa i TBC- Le{ok.
Amerikansko Makedonskata Asocijacija-Detroit (AMAD) e neprofitna
organizacija formirana vo 2001 smetana za edna od najaktivnite
organizacii na Makedoncite od Mi~igen i po{iroko od SAD.
Pome|u ~lenovite na AMAD se isto taka i onie etni~ki Makedonski
Amerikanci od Sterling Hajts, koi {to se dojdeni od regionot na
Tetovo, Makedonija, a koi {to go otpo~nale proektot za zbratimeni
gradovi pome|u Tetovo i Sterling Hajts u{te vo dale~nata 1982
godina.
Genralniot Konzulat na Republika Makedonija vo Detroit i negovite
pretstavnici sekoga{ gi poddr`uvale aktivnostite na Etni~kiot
Sovet na Sterling Hajts. Tie redovno bile sponzori i u~esnici na
Etni~ka Kulturna Razmena i godi{nata Ve~er na Etni~kite Razliki
{to ja organizira Sovetot na Etni~kite Zaednici.
Preku Ministerstvoto za Nadvore{ni Raboti na Republika Makedonija
vo 2003 godina tie podarija del od izlo`bata za istorijata na
Makedonija na festivalot - go zavr{i svoeto izlagawe Dr.Naumovski.
Naum
Ne~ovski
Dobrinata na Nauma mi dade da progledam na 62 godini.
 
Dobrovolnata
akcija i finansiska pomo{ na na{inecot od Detroit (rodum od Prespa)
Naum Ne~ovski mu ovozmo`i na Trajan Ne~ovski da progleda na 62
godi{na vozrast. Sega Trajan e zgri`en vo Domot vo
Bitola i `ivee nov `ivot poln so ubavinite daruvani od Boga.
Toj mu e
najmonogu blagodaren na Naum Ne~ovski, koj {to svoite penzionerski
denovi gi pominuva dru`ej}i se so Makedoncite vo Makedonskiot
Kulturen Centar " Ra|awe na Presveta Bogoridica" vo Sterling Hajts.
Familijata Ne~ovski dala mnogu dariteli na Crkvata, a od site
najmnogu zaslugi i daernija za Crkvata imal vnukot Risto Ne~ovski,
uspe{en biznismen vo ugotitelstvo.
Crkovnite
upravi treba da poka`at mnogu pove}e po~it kon lu|eto koi se
dobrotvori i pomagateli na Crkvata i na drugite bra}a po verata,
pomalko razo~arano ni izjavi na krajot Naum Ne~ovski.
Urednikot
|
Nedela na
MAKEDONSKATA KULTURA-Sterling Hajts Dox Park (
cel den od 31 Juli do 3 Avgust)
FREE TV kanali od
Makedonija
http://zulu.mk
FREE : TV kanali od
Rissia
http://www.webantenne.com/index.php PROTEST ! protiv
paleweto na znameto na Republika Makedonija vo Tearce!
5ti
April 2009:
\or|i Ivanov
nov Pretsedatel na Republika Makedonija !
Vnimavajte:Grcija }e se raspadne!
Editorijal za predlogot "Severna
Makedonija"- (na
Makedonski Jazik) Pi{uva:
Dr.S.B.Naumovski
Must
Read:On Proposal-
"North Macedonia" Editorial
(
English) Dr.S.B.Naumovski
[to se slu~uva{e vo Makedonija, a {to vo Va{ington pred
potpi{uvaweto na t/n/"Ohridski dogovor"? Dodeka vo Bafalo
se odr`uva{e MPC-Crkovno narodniot Sobir od Severna
Amerika gledaj {to se slu~uvalo pred 1500 posetiteli
na [ileroviot Institut: video od Septemvri 02, 2001 Dr.Stojadin Naumovski
i Lindon LaRu{ (Prodol`uva...)
Ekskluzivno: za
Grcite,Rusija,SAD,NATO Za flertovite na Papandrey so Rusite i
t.n.
Makedoncite:
vo odbrana na indentitetot (~itaj) Izbori
vo SAD: Intervju za BBC so Dr.Stojadin Naumvoski,
Makedonec od Detroit
Poraka do
Grcija: Makedoncite od
Dijasporata vo SAD spremni da svedo~at pred Amerika vo Kongresot i
Senatot ! "Etni~koto ~istewe i genocidot na Makedoncite"
po [ar Planina" naskoro vo pe~at.
|
Собирен
пункт и зборно место на македонските иселеници во
Amerika
Biseri:
Интервју со Кендис Милер,
конгресменка на САД

„Мошне е важно е Македонија да стане членка на НАТО. Ги
исполнува сите критериуми, и да биде отфрлена само врз
основа на прашањето за името

Poraka od "Hemi~arot"
http://fttp2.blog.com.mk/node/235184
Еднооки 210609_1
mora da se vidi !
Еднооки 210609_2 mora da se vidi!
Do Makedonskata i Svetskata Javnost
Detroit, 17 April 2009
POMNI
I NE ZABORAVAJ
I
v ogin da goram, pak sre}en }e bidam,
Pepel
da se storam, pak za tebe }e se boram,
I
vek cel da `iveam jas }e te pomnam,
Kade
i da odam, ne te zaboravam...(Makedonijo!)
Pomni
i ne Zaboravaj!(Makedonijo!)
Od
pepelta nade` povtorno se ra|a,
Ko
Feniks bezsmrtna taa svedok stoi,
I
ni{to na svetot pod sonceto na{e
Legendata
stara nema da ja skrie. (Makedonijo!)
Pomni
i ne Zaboravaj!(Makedonijo!)
Samo
ti znae{ zemjo, majko, sudbino moja,
Deka
te qubam so qubov bezkrajna
So
qubov postara od zbor i od misla,
Koi
nî u~at da ne zaboravame. (Makedonijo)
Pomni
i ne Zaboravaj!(Makedonijo!)
Makedonija
e taa `ivot pak {to dava
I
verata na{a plamena ja budi
`iveeme
nie qubej}i ja nea
o
oginot vo nas {to ve~no }e gori
Ko
plameno sonce {to na nebo bleska.
Soop{tenie do Javnosta
Javna osuda na aktite na etni~ko ~istewe i genocid na
Makedoncite vo Republika Makedonija
Posle paleweto na dr`avnoto zname na Republika Makedonija vo
Tearce, {to se slu~i neposredno pred izborite, a koe nie javno
go osudivme, eve svedoci sme deka nasilstvoto prodol`uva sega
i vo sosednoto s.Slatina.
Vo no}ta sproti Veliki ^etvrtok, uni{teni se grobovite na
Makedoncite pogrebani vo Hristijanskite pravoslavni grobi{ta.
Voznemiruvani se grobovite na na{ite predci i uni{tuvani se
na{ite spomeni i del od na{iot nacionalen i li~en identitet.
Ne e prv pat etni~koto ~istewe da pominuva nekazneto od strana
na vlasta, a vo mediumite da bide samo okarakterizirano kako
“vandalski ~in”!
U{te poseriozno e {to ova e proces {to nepre~eno trae na del
od teritorijata na Republika Makedonija {to e duri i vcrtan vo
kartite za delbi na Makedonija od 1913 kako “sporen region”
{to e dodatok na dogovorot na Alijansata, a {to se protega po
dol`inata na cela [ar Planina, od Mala Prespa pa se do Kriva
Palanka.
Ja povikuvame Vladata i site partii koi vo koalicija se na
vlast, no i partiite od opozicijata pa i po{irokata
makedonska javnost da prestanat da si igraat so na{ite `ivoti,
na{iot identitet i postoewe kako dnevno politi~ki pazaruvawa,
a namesto toa da prevzemat navremeni i seriozni ~ekori so koi
treba da se iskoreni zloto od ovie predeli n na{ata
prededovska zemja.
Da prestanat da zboruvaat za t.n.”ramkovi dogovori” i
izmisleni uslovi vo istite, dodeka ednata strana uporno go
naru{uva na{iot identitet i go zagrozuva na{eto fizi~ko
opstojuvawe na avtohtonite prostori koi pretstavuvaat
neraskinliv del od na{iot kolektiven i individualen identitet,
a istovremeno insinuira navodno nepo~ituvawe na malcinski
prava na doselenicite koi ne samo {to napravile demografska
invazija na na{iot mileniumski prostor, no voedno vr{at
nekazneto genocid vrz nas.
Ne ~udi i razo~aruva {to ne slu{navme nitu edna reakcija od
partiite od albanskiot politi~ki blok, nitu pak javna reakcija
od strana na Vladata vo koja se osuduva ovoj gnasen ~in.
Albanskite iredentisti i teroristi ne gi ostavaat namira nitu
na{ite po~inati predci, a so svoite dela samo davaat dokaz
deka nivnite gnasni dela ne se samo etni~ko ~istewe tuku i
genocid vrz Makedoncite i drugite pravoslavni Hristijani.
Partiite na vlast nosat direktna odgovornost za na{ata li~na i
kolektivna sigurnost, a politi~kata vina za pogore spomnatite
gnasni akti pa|a direktno ne samo na rakovodstvoto vo
op{tinata Tearce sostaveno vo mnozinstvo od pretstavnici na
partijata DUI, ami i kolektivno na Vladinata koalicija i
nejzinata politika vo odnos na me|unacionalnite odnosi i
pogore spomnatoto pra{awe i tolerancijata na etni~ko ~istewe
i genocid vrz Makedoncite vo Republika Makedonija.
Taa partija e direktno odgovorna za mnogu zlodela na ovie
prostori, a posledniov nastan e u{te eden eklatanten dokaz,
no Vladata preku svojot toleranten odnos kon spomnatito
zlostori neizbe`no stanuva sou~esnik vo toj proces.
Vo ova vreme na diferencijacija pome|u dobroto i zloto, zloto
mora da se imenuva so svoeto ime i da se kaznuva primerno, a
neizbe`nosta od kazna da bide garantirana.
Dobroto mora da dobie prostor i {ansa da pre`ivee pred da se
transformirame site vo vitel na zloto od koj {to za nikoj }e
nema izlez, a vo koj {to prvi }e gi snema tokmu onie koi se
“najte{ki”!
Ova }e bide predo~eno i pred site me|unarodni relevantni
faktori, kvklu~uvaj}i gi i OON, EU, SAD, NATO, OBSE..., a
odgovornosta }e im bide kolektivna zaedno so pogore
spomnatite politi~ki faktori od Republika Makedonija.
Makedonski Amerikanski Sovet i Sovet na Tetov~ani Detroit

Eve go kompletnot itervu na Sloban Tomi} so Lord
Robertson( objaveno vo Ve~er:
Скандал е што Македонија се уште не е поканета во НАТО)
Robertson: Скандал е
што Македонија се уште не е поканета во НАТО
Името,
дали е тоа Нова Македонија, Горна Македонија, Северна
Македонија и големите историски текови, ми се чини не
треба да бидат предмет што би ја спречило Македонија да
биде членка на НАТО
На
5 март, годинава, по повод 60-годишнината на НАТО во
Вашингтон, Вие изјавивте дека е срамота што Македонија не
доби покана за членство во НАТО поради таинственоста,
неоправданоста и шокантната блокада од нејзиниот сосед,
членка на Алијансата, Грција. Дали и денеска стоите на
истиот став?
- Мислам дека Македонија има право да биде во Алијансата,
дека ги исполнува сите барани услови и навистина е голема
штета, би рекол скандал што Македонија се уште не е
поканета. Знам дека Грција има свои причини и се разбира
дека една членка на Алијансата може да блокира секакви
одлуки во рамките на НАТО, но навистина верувам дека обете
земји, Македонија и Грција, ќе покажат флексибилност во
врска со прашањето околу името за да може Македонија со
право да го заземе своето место во Алијансата.
Кое е вашето мислење во врска со сите притисоци
што се вршат врз Македонија да го смени своето име за да
се здобие со членство во организацијата?
- Мислам дека сите сакаат да најдат решение и нема причина
зошто не би се нашла доза флексибилност од страна на
Македонија за да се излезе од овој ќор-сокак, на крајот на
краиштата, цената за членството во НАТО е огромна за една
земја како Македонија и затоа името, дали е тоа Нова
Македонија, Горна Македонија, Северна Македонија и
големите историски текови, ми се чини не треба да бидат
предмет што би ја спречило Македонија да биде членка на
НАТО. И јас верувам дека и Грција и Македонија и нивните
политичари ќе ја погледнат големата слика и ќе дојдат до
заклучок и компромис што би овозможиле Македонија и
македонскиот народ да го заземат своето заслужено право и
заслужено место во Алијансата.
Лорд Робертсон, според Вас, колку е значајна
улогата на Македонија за долгорочната стабилност во
регионот?
- Видете, Балканот ќе продолжи да биде место за сериозна
загриженост за Европа. Таму се уште постои нестабилност,
вродени проблеми во регионот, и во крајна анализа,
единствен начин за Балканот да заживее во мир и напредок е
ако се заедно сите овие земји, и работат заедно во рамките
на НАТО и европската заедница. Затоа се - надевам дека
новото политичко раководство ќе заземе флексибилен пристап
и дека Грција ќе престане да биде кочничар. Мислам дека
постои простор за компромис кој би бил од огромна важност
за македонскиот народ, и на крајот на краиштата за
безбедноста, мирот и напредокот на целиот балкански регион.
Ова е мое лично мислење, јас ги поздравувам
сите ваши активности како генерален секретар на НАТО и
затоа би Ве прашал како се чувствувавте како генерален
секретар на Алијансата, кога во Вашиот мандат ја
промовивавте идејата за јадранската група, која ги
вклучуваше Македонија, Хрватска и Албанија, а сега
всушност, две од тие држави станаа членки на НАТО, што ќе
направевте ако го имавте истиот мандат за време на
Букурешкиот самит 2008, доколку бевте на местото на Јап де
Хоп Шефер?
- Видете! Невозможно е да се ставите на местото на некој
друг. Јас се сретнав со господин Јап де Хоп Шефер пред две
недели на парискиот аеромитинг. Зборувавме за Македонија и
тој рече, онаков како што е непосреден дека ги советувал
обете страни да бидат флексибилни, но дека немал решение.
Ете, сега остануваат само уште три недели до истекот на
неговиот мандат и јас би рекол дека македонската политичка
програма треба да гледа кон иднината; да гледа кон
иднината на балканското единство и да биде флексибилна.
Името не е најбитното прашање за македонскиот народ. И
други земји живеат со различни имиња. Има многу земји што
почнуваат со Новаа, Горнаа или Севернаа, без, тоа, да,
засега во нивниот суверенитет, достоинство или пак
интегритет... На Македонија и е неопходно да влезе во НАТО
и ЕУ, и затоа е потребно да се изнајде формула што ќе биде
производ на далекувидни визионери, политичари, и во Атина
и во Скопје. И јас, како голем пријател на Македонија, би
го бодрел македонското политичко раководство да изнајде
решение, коешто би ја довело Македонија во НАТО.
Прашање што не е само прашање, туку повеќе
коментар и парафраза на разговорот меѓу Вас и господин
Томиќ, ако се тргне од точката дека принципот на
сувереноста на една нација е втемелен во повелбата на
северноатлантската алијанса, не е ли тоа тогаш парадокс
што еден услов врз кој Алијансата би примила членка е
всушност спротивставување и негирање на вредностите врз
коишто почива таа, на крајот на краиштата, НАТО Алијансата
и беше создадена токму од потребата да се брани
сувереноста на земјите-членки кои беа од другата страна на
железната завеса?
- Постојат многу парадокси во политиката и по се изгледа
дека ова би можело да биде еден од нив, но ние живееме -
во реален свет, на реална политика, и таа политика на
Алијансата е дека секое решение во неа се носи со
консензус и затоа секоја земја влегува со тој принцип, тоа
ги усложнува работите, и дава на Алијансата сила и
солидарност, што отсекогаш го имала, затоа, колку што знам,
понекогаш внатре во Алијансата мора да се најдат
компромиси, мора да се направат зделки. Личните гледишта
треба да му се претпостават на општото добро на Алијансата.
И затоа не можеме да кажеме ова е добро, а ова не чини.
Јас сум бил посредник во компромиси меѓу Грција и Турција,
разлики меѓу вашингтон и Париз, се со цел да се дојде до
одлуки внатре во Алијансата, во тоа е и нејзината сила,
вие можете да се повикувате на достоинство, да се
повикувате на принципи, можете да речете дека сте
непопустливи, но тоа нешто си има своја цена, а тоа во
суштина е и вистината на реал-политиката. Од друга страна,
пак, можете да бидете флексибилни и да станете членка на
најсилната воена сила на светот.
Има критичари и внатре во Македонија и надвор
од неа кои велат дека ако Македонија го промени своето име
под притисок, како што сега стојат работите, тогаш внатре
во самата држава ќе се појават елементи што би придонесле
за дестабилизација на државата и следствено на целиот
регион, сценарио што е наш најголем кошмар!
- Јас не можам да видам кога би било можно тоа,
преку компромисот околу името, но јас можам да видам дека
ако проблемот околу името продолжи да биде блокада за
членството во НАТО, тогаш тоа само по себе ќе придонесе за
дестабилизација на земјата и пошироко на регионот, но
моето лично познавање на Македонија стекнато за време на
една многу трауматска година. Секој во Македонија, без
разлика на етничката и верската припадност ќе има
придобивка од членството во Алијансата која е посветена на
колективната безбедност во Алијансата. Затоа, јас мислам,
дека има повеќе ризик за нестабилност и проблеми во иднина
ако не се најде компромис, што би се постигнал со
приспособување, со што една мала земја на јужниот Балкан
би станала членка на најуспешниот воен сојуз на светот.
ВИ СОВЕТУВАМ
ФЛЕКСИБИЛНОСТ
Лорде, за крај, која е Вашата порака до
македонскиот народ?
- Би рекол - едноставно. Дека моите сеќавања за Македонија
се се уште свежи, дека Македонија е земја којашто, за
разлика од многу други земји во регионот, успеа да избегне
една можна, многу крвава граѓанска војна и го стори тоа со
многу доблест и визионерско раководство. И следната фаза
на македонскиот развој треба да биде внатре, во НАТО и ЕУ,
иако тоа подразбира само еден мал компромис, малку повеќе
флексибилност и попустливост, тогаш - тоа е многу многу
мала цена што треба да се плати, придобивките на земјата
како дел од пошироките европски текови. Значи, како
пријател на Македонија и како човек што придонел за
опстанокот на Македонија би советувал флексибилност и се
надевам дека тоа ќе се случи.
Разговараше: Слободан
Томиќ
 MRT- Glasot na Narodot na
veb stranicite na Makedonija.tv vo `ivo ili post
produkcija!
POMNI
I NE ZABORAVAJ
Skandal:Vesta od Veles is~ezna!
I v ogin da goram, pak sre}en }e bidam,
Pepel da se storam, pak za tebe }e se boram,
I vek cel da `iveam jas }e te pomnam,
Kade i da odam, ne te zaboravam...(Makedonijo!)
Pove}e...
Detroit
MPC Ragjawe na
Presveta Sv.Bogorodica- Izbori za nova uprava February 08/2009 Galerija
|